Da bi se zadržalo povjerenje korisnika financijskih izvještaja u eksternu reviziju kao profesiju bitno je da ona bude obavljena kvalitetno u skladu s MRevS-ima i Kodeksom profesionalne etike revizora kako bi se spriječilo narušavanje povjerenja u neovisnost rada revizora. Presudnu ulogu u osiguranju i praćenju kvalitete revizorava rada ima nadzor koji kontinuirano prati rad revizorskih društava, ali jednako tako i kontinuirana edukacija organizirana od strane Hrvatske revizorske komore. U radu se kroz postavljene hipoteze ispitivao utjecaj nadzora na kvalitetu provedbe revizije, područje naglaska pri provjeri rada revizora, ali i utjecaj edukacije na kvalitetu rada revizorskih društava. Temeljem provedenog istraživanja došlo se do zaključaka kako provedeni nadzor ima utjecaj na poboljšanje kvalitete rada revizora, kako je područje naglaska pri provjeri rada revizora na formalnim aspektima revizorske dokumentacije i kako se pri organiziranim edukacijama glavni naglasak stavlja na teoriju i formalne procedure. Osim problema definiranih kroz hipoteze također su se ispitivali nedostaci i tražile sugestije za buduće poboljšanje vezano za provedeni nadzor od strane Hrvatske revizorske komore u funkciji podizanja kvalitete budućeg nadzora. Ovlašteni revizori su kroz otvoreno pitanje u anketnom upitniku naveli kao najbitnije nedostatke: ne održavanje edukacija, radionica ili savjetovanja o propustima uočenima na terenu, stavljanje velike pozornosti na formalnu dokumentaciju, a ne na istinitost i objektivnost financijskih izvještaja, ne postojanje propisane minimalne metodologije - rad revizora uvjetovan je standardima pri čemu se ne sagledava značaj društva, odnosno ne pravi se razlika između velikih, srednjih i malih društava. Predložene sugestije odnose se na: aktivniju suradnju nadzornika s revizorima u otklanjanju nepravilnosti, više sugestija i uputa za rad revizora, organiziranje radionica na praktičnim primjerima, donošenje jedinstvene metodologije revizorskih postupaka.