| Abstract | Posljednjih nekoliko godina, razvojem tehnologije i dinamičnijim stilom života dolazi do mnogih promjena ponašanja potrošača. Jedan od primjera je i sve učestalije naručivanje hrane online toliko da i ne postoji osoba koja hranu naručuje isključivo putem telefona. Narudžba hrane putem aplikacija smatra se jednim od najvećih dostignuća koji može pomoći u dostavi hrane do kućnog praga. Glovo, Wolt, Pauza.hr, Dobar tek samo su neke od aplikacija za dostavu hrane koje se koriste u Hrvatskoj.
Pojavom globalizacije mnoga poduzeća su proširila svoje poslovanje na međunarodna tržišta što je dovelo do povećanja prisutnosti inozemnih proizvoda na domaćim tržištima. Posljedica toga su promjene ponašanja potrošača koje se mogu objsniti potrošačkim orijentacijama, odnosno etnocentrizmom, ksenocentrizmom i kozmopolitizmom. Etnocentrizam predstavalja potrošačke sklonosti prema domaćim proizvodima i prihvaćanje onih koji su kulturno slični, a istodobno izbjegava kupovinu stranih proizvoda zbog osobnih ili domoljubnih razloga. Suprotno etnocentrizmu javlja se pojam ksenocentrizam koji predstavlja sklonost prema proizvodima, uslugama ili idejama drugih kultura. Ksenocentrična osoba smatra da su inozemni proizvodi superiorniji od domaćih unatoč višoj cijeni a ponekad i nižoj kvaliteti. Treći pojam, kozmopolitizam predstavlja osobe koje su otvorene i nisu pristrane prema vlastitoj niti prema stranoj grupi već procjenjuju sve skupine i odluke donose na temelju njihovih zasluga.
Rad se sastoji od dva osnovna dijela, teorijskog i empirijskog, pri čemu teorijski dio prikazuje teorijsku osnovu i karakteristike etnocentrizma, ksenocentrizma i kozmopolitizma. Zbog sveprisutne globalizacije i promjena u svijetu potrošačke orijentacije su jako bitna tema istraživanja. Empirijski dio prikazuje rezultate provedenog istraživanja u kojem se ispitivao intenzitet potrošačkog etnocentrizma, ksenocentrizma i kozmopolitizma prilikom odabira aplikacija za dostavu hrane. Istraživanje je provedeno na 157 ispitanika putem online anketnog upitnika. |
| Abstract (english) | In the last few years, due to the development of technology and a more dynamic lifestyle, there have been many changes in consumer behavior. One of the examples is online food ordering, which is more common today so that there is almost not a single person who orders food exclusively by a phone. Online food ordering via apps is considered one of the greatest accomplishments that can help deliver food to consumer’s doorstep. Glovo, Wolt, Pauza.hr, Dobar tek are just some of the applications for food delivery used in Croatia.
With the emergence of the globalization, many companies have expanded their business to international markets which has led to an increase of foreign products in domestic markets. The consequence of this are changes in consumer behavior that can be explained through consumer orientations, i.e. ethnocentrism, xenocentrism and cosmopolitanism. Ethnocentrism represents consumer preference for domestic products and acceptance of those who are culturally similar, while avoiding foreign products for personal or patriotic reasons. Contrary to ethnocentrism, the term xenocentrism presents a preference for products, services or ideas of other cultures. A xenocentric person believes that foreign products are superior to domestic ones despite the higher price and sometimes lower quality. The third orientation, cosmopolitanism, represents people who are open and not biased towards their own or a foreign group, but evaluate all groups and make decisions based on their merits.
This research is made of two basic parts, theoretical and empirical, with the theoretical part showing the theoretical foundation and characteristics of ethnocentrism, xenocentrism and cosmopolitanism. Due to the ubiquitous globalization and changes in the world, consumer orientations are a very important research topic. The empirical part presents the results of a study that examined the intensity of consumer ethnocentrism, xenocentrism and cosmopolitanism in the selection of food delivery applications. The survey was conducted on 157 respondents via an online survey questionnaire. |
