Turizam je ključni faktor društvenog i ekonomskog razvoja s kompleksnim utjecajem na različite aspekte društva. On se temelji na mobilnosti ljudi, slobodnom vremenu i financijskim sredstvima te uzima u obzir i ekološke faktore. Turizam obuhvaća različite definicije koje naglašavaju njegovu složenost i multidisciplinarnost. Ključne karakteristike turizma uključuju prostorni i vremenski aspekt putovanja te namjeru za istim, čineći ga jedinstvenim sustavom koji duboko utječe na društveni razvoj i ekonomiju. Turistički promet obuhvaća dolaske i noćenja turista, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Međunarodni turizam uključuje i receptivni i emitivni turizam, a postoji i raznolikost vrsta putovanja. Domaći turistički promet odnosi se na putovanja unutar zemlje, dok se nacionalni turizam odnosi na aktivnosti domicilnih stanovnika. Turističko tržište sastoji se od ponude, potražnje i posrednika, a međunarodni turizam igra ključnu ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa i ekonomske dinamike. Turizam ima dugu povijest, s raznolikim motivima putovanja tijekom vremena, uključujući sportske događaje u antičkoj Grčkoj, Grand tour u 18. i 19. stoljeću te masovni turizam nakon Drugog svjetskog rata. Razvoj turizma u Hrvatskoj ima šest faza prema Vukoniću. Prva obuhvaća korištenje termalnih izvora u kontinentalnom dijelu. Druga, u 19. stoljeću, označava početak ugostiteljstva i organiziranih putovanja. Treća, do kraja Prvog svjetskog rata, razvija zdravstvene centre na Jadranu. Četvrta, između dva svjetska rata, donosi rast turizma i sezonsku transformaciju. Peta, nakon Drugog svjetskog rata do 1991., donosi intenzivan razvoj s povećanjem smještajnih kapaciteta. Šesta, od 1991. do početka 21. stoljeća, obilježena je privatizacijom i restrukturiranjem turizma, uz nedostatak jasne vizije. Razvoj turizma u Hrvatskoj zahtijeva pažljivo planiranje i učinkovito korištenje ljudskih resursa i kapitala. Osim tržišnih faktora, prostorno planiranje, infrastruktura i kulturna baština igraju ključnu ulogu u oblikovanju turističke destinacije. Hrvatska turistička industrija posjeduje vrijedan proizvodni kapital, osobito u smještajnim kapacitetima. Broj kreveta rastao je do 1988., a zatim pao zbog ratnih dešavanja, no postupno se oporavljao tijekom 2000-ih. Hrvatski turizam ima dubok utjecaj na ekonomiju zemlje. Izazovi uključuju promjene u potražnji na ključnim tržištima kao što su Njemačka i Italija. Domovinski rat dodatno je utjecao na pad turizma, ali su 2000-ih zabilježeni oporavak i rast broja inozemnih gostiju i noćenja. Analiza strukture tržišta hrvatskog turizma pokazuje stabilnost u glavnim emitivnim tržištima poput Austrije, Njemačke i Italije, dok su tržišta tranzicijskih zemalja i bivšeg SSSR-a pokazala brzi rast. Turistička potrošnja igra ključnu ulogu u ekonomiji Hrvatske, s rastom inozemne turističke potrošnje i godišnjom stopom rasta od 7,46%. Unatoč izazovima uzrokovanim pandemijom COVID-19, turizam ostaje ključan sektor, a njegov utjecaj na BDP naglašava potrebu za razvojem održivih strategija za budućnost.