Istraživanje je obuhvatilo provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja u urbanim središtima u Hrvatskoj, u razdoblju 2014 – 2020, s ciljem definiranja i kritičke analize provedbe ITU mehanizma, analiziranja ključnih obilježja integriranog pristupa razvoja urbanih sredina, određivanja vrste i načina provedbe integriranih teritorijalnih ulaganja te određivanja vrste i načine implementacije projekata financiranih kroz ITU mehanizam. Obuhvaćena su sva ITU područja, 4 urbane aglomeracije i 4 urbana područja te su metodama kompilacije, analize, sinteze, indukcije, dedukcije, deskripcije te metoda komparacije obrađeni iznosi po temeljnom Sporazumu, dodatku Sporazuma, ugovoreni iznosi i isplaćeni iznosi. Navedeni podatci prikupljeni su iz evidencije Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a odnose se na Operativni program konkurentnost i kohezija. U radu su postavljene dvije hipoteze H1: Urbane aglomeracije imaju veće apsorpcijske kapacitete za provedbu razvojnih projekata u odnosu na urbana područja i H2: Mjere integriranog teritorijalnog razvoja različito se provode u urbanim središtima na području RH. Rezultati proizašli iz analize podataka upućuju da ne postoji razlika u smislu uspješnijeg planiranja i veće apsorpcije sredstava kod urbanih aglomeracija, u odnosu na urbana područja te se na osnovu navedenog odbacuje postavljenu hipotezu. Nadalje, rezultati su pokazali da su se mjere različito provodile na 8 analiziranih ITU područja u Hrvatskoj, i to iz dva aspekta te se time potvrđuje drugu hipotezu. Urbane aglomeracije i područja su već prilikom planiranja, izrade relevantnih strategija i time definiranih specifičnih ciljeva i strateških projekata za područje svog obuhvata, stavili financijski naglasak na različite specifične ciljeve i pripadajuće projekte. Međutim, mjere su se različito provodile i iz perspektive uspješnosti planiranja, pa su tako neka od promatranih područja imala male razlike ugovorenih sredstava u odnosu na iznose definirane temeljnim Sporazumom dok su kod drugih te razlike bile veće, ukazujući na lošije planiranje. Analiza provedbe mjera održivog urbanog razvoja u Hrvatskoj trebala bi u dodatnom istraživanju obuhvatiti ukupne podatke isplaćenih sredstava, obuhvaćenih ovim mjerama, u financijskom razdoblju 2014 - 2020, kako bi se dobila bolja i kompletnija slika provedbe.