Rad započinje uvodom u kojem se razraĎuje tema, svrha i cilj istraţivanja te metode rada kojima smo se koristili u pisanju rada. U drugom poglavlju dolazi do definiranja i pojmovnog odreĎenja nautičkog turizma. Uvidjet će se oblici i djelatnosti nautičkog turizma, kao i razvoj nautičkog turizma kroz povijest. U trećem poglavlju dolazi se do nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj gdje će se prvo govoriti o njegovom razvoju unutar zemlje. Sljedeća točka prikazuje Tomas istraţivanja koja objašnjava sociodemografsku sliku nautičara koji dolaze u zemlju, njihovu potrošnju i zadovoljstvo s lukama nautičkog turizma. Govorit će se o prednostima i manama nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj, a bit će spomenute zemlje konkurentice. Nadalje, obradit će se strateške odrednice za budući razvoj nautičkog turizma u zemlji i kako bi otprilike trebao izgledati ovaj oblik turizma u sljedećih nekoliko godina. Četvrto poglavlje, ujedno i poglavlje koje se najviše obraĎuje jest nautički turizam u Zadarskoj ţupaniji. Ispočetka se govori o postojećem stanju i kapacitetima luka nautičkog turizma u ţupaniji kao i o prirodnom okruţenju i ljepotama Zadarske ţupanije. Odredit će se prostorni obuhvat i razmještaj, gdje se navode otoci, i prirodne ljepote. Spomenut će se i cruising putovanja i veza izmeĎu Zadra i Ancone, koja je postala pravi poslovni uspjeh. Nadalje, navode se sve marine nautičkog turizma, ali je najbolje obraĎena Marina Kornati koja se nalazi u Biogradu na moru zbog najveće dostupnosti podataka kao i najsvjeţijih podataka. Dotaknut ćemo se prostornog planiranja i budućih luka koje se namjeravaju izgraditi i detaljizirat ćemo izgradnju nove luke nautičkog turizma u Pakoštanima. Zadnji dio je zaključak.