| Abstract | Interna revizija konstantno se razvija i u današnjem suvremenom svijetu čini gotovo neizostavni dio
organizacijskog poslovanja. U ovom radu proučavana je komparativna analiza profesije interne revizije
između Republike Hrvatske, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske radi istraživanja i
spoznaje sličnosti i razlika praksi interne revizije te utjecaja različitih institucionalnih, ekonomskih i
regulatornih okvira na razvoj istih.
Analiza je ukazala na to da postoje određene razlike u praksama interne revizije iako sve tri regije
primjenjuju Međunarodne standarde za profesionalnu praksu interne revizije (IPPF) tj. Globalne
standarde interne revizije i Međunarodne standarde revizije (ISA). Uočene razlike postoje zbog
različitih političkih, ekonomskih i društvenih faktora svake od navedenih regija. Upravo međunarodni
standardi čine osnovu za određivanje praksi interne revizije, osiguravajući visoku razinu
transparentnosti i usklađenost s globalnim regulativama.
U Republici Hrvatskoj postoji detaljno oblikovan i strogo reguliran zakonodavni okvir koji omogućava
visoku razinu nadzora i kontrole, dok je u BiH, zbog složene političke i administrativne strukture,
regulativa fleksibilnija i podložnija varijacijama unutar različitih regija. Veliku razliku čine i stabilniji
ekonomski uvjeti u Hrvatskoj koji omogućavaju veća ulaganja u kontinuirano stručno usavršavanje i
napredne revizijske prakse. U Bosni i Hercegovini su ekonomski izazovi izraženiji te se profesija interne
revizije susreće s ograničenjima poput manjeg pristupa resursima za profesionalni razvoj i izazovima u
usklađivanju s međunarodnim standardima. Istraživanje je ukazalo i na to da politički i društveni
čimbenici utječu na važnosti i ulogu interne revizije u navedenim regijama. U Hrvatskoj interna
revizija je okarakterizirana kao osnova za poboljšanje korporativnog upravljanja, dok u Bosni i
Hercegovini zbog većeg nepovjerenja u institucije, interna revizija se doživljava sa zadrškom što utječe
na njenu učinkovitost.
Unatoč izazovima, u sve tri regije postoje značajne mogućnosti za daljnji razvoj profesije interne
revizije. Korištenje novih tehnologija i povećanje specijalizacije revizora mogli bi dodatno unaprijediti
učinkovitost revizijskih procesa. Jačanje institucionalnih kapaciteta i međunarodne suradnje bit će
ključno za postizanje većeg stupnja usklađenosti s globalnim standardima i poboljšanje kvalitete
revizorskih usluga.
Komparativna analiza interne revizije Republike Hrvatske, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
Srpske pružila je vrijedne uvide u zajednička obilježja i specifične izazove s kojima se ove regije
suočavaju. Također, omogućila je pregled šire slike trenutnog stanja profesije interne revizije u
navedene tri regije naglašavajući konstantnu potrebu za razvojem i jačanjem kako bi se osigurala što
veća razina transparentnosti. |
| Abstract (english) | Internal auditing is constantly developing and in today's modern world it is an almost indispensable
part of organizational business. In this paper, a comparative analysis of the internal audit profession
between the Republic of Croatia, the Federation of Bosnia and Herzegovina and the Republic of
Srpska was studied with the aim of researching and understanding the similarities and differences of
internal audit practices and the influence of different institutional, economic and regulatory
frameworks on their development.
The analysis indicated that there are certain differences in internal audit practices, although all three
regions apply the International Standards for the Professional Practice of Internal Auditing (IPPF) and
the International Standards on Auditing (ISA). The observed differences exist due to different political,
economic and social factors of each of the mentioned regions. International standards form the basis
for determining internal audit practices, ensuring a high level of transparency and compliance with
global regulations.
The Republic of Croatia has a detailed and strictly regulated legislative framework that enables a high
level of supervision and control, while in BiH, due to the complex political and administrative
structure, the regulation is more flexible and subject to variations within different regions. A big
difference is made by the more stable economic conditions in Croatia, which enable greater
investments in continuous professional training and advanced auditing practices. In Bosnia and
Herzegovina, the economic challenges are more pronounced, and the profession of internal audit
faces limitations such as less access to resources for professional development and challenges in
harmonizing with international standards. The research also indicated that political and social factors
influence the importance and role of internal audit in the mentioned regions. In Croatia, internal
audit is characterized as a basis for improving corporate governance, while in Bosnia and
Herzegovina, due to greater distrust in institutions, internal audit is perceived with reservations,
which affects its effectiveness.
Despite the challenges, there are significant opportunities for the further development of the internal
audit profession in all three regions. The use of new technologies and increased specialization of
auditors could further improve the efficiency of audit processes. Strengthening institutional capacities
and international cooperation will be key to achieving a greater degree of compliance with global
standards and improving the quality of audit services.
A comparative analysis of the internal audit of the Republic of Croatia, the Federation of Bosnia and
Herzegovina and the Republic of Srpska provided valuable insights into the common characteristics
and specific challenges these regions face. It also provided an overview of the current state of the
internal audit profession in the three regions, emphasizing the constant need for development and
strengthening in order to ensure the highest possible level of transparency. |
