Razmjena postoji jednako dugo kao i samo čovječanstvo, a razmjena dobra za dobro se naziva trampa. Kako je rasla potreba za dobrima i raznolikost dobara, bilo je potrebno uvesti uniformirano sredstvo plaćanja koje će biti zamjenjivo za sva dobra. Tada se javlja prvi novac u povijesti kao različiti plemeniti metali. Razvojem cijelog sustava plaćanja, dolazi se od uniformiranih kovanica do papirnatog novca koji ima zlatno pokriće, odnosno zamjenjiv je za zlato. U 20. stoljeću dolazi do daljnjeg razvoja financijskog sustava, pa se uvode inovacije kao što su kreditne kartice i mobilno plaćanje. Tek se 2009. godine prvi put pojavljuje virtualna valuta kojoj nije potreba treća strana (banka) da bi odobrila transakciju. U ovom radu će se analizirati tehnologija koja je omogućila virtualnim valutama da postanu funkcionalne. U poglavlju tri će se predstaviti definicije virtualnih valuta, kao i njihovi prednosti i rizici. Virtualne valute se dijele na generacije, za prvi generaciju će biti predstavljena virtualna valuta Bitcoin, a za drugu generaciju će biti predstavljena virtualna valuta Ethereum, koja donosi novitet u vidu pametnih ugovora. Za treću generaciju će biti predstavljena virtualna valuta IOTA, kojoj je cilj povezati sve podatke na jednu platformu, te ih na taj način učiniti dostupnima za iskorištavanje. Analizirat će se tržište virtualnih valuta, odnosno koju poziciju na tržištu ima koja valuta, te koji je njen udio na tržištu. Pregled regulatornog aspekta po državama dat će informacije kako se koja država postavila kada su u pitanju virtualne valute, te kakve su posljedice imale donesene odluke. U četvrtom poglavlju predstavlja se pregled ekonomskog razvoja, ekonomski značaj virtualnih valuta, kao i regresijski model koji bi trebao dati odgovore na to da li virtualne valute utječu na stabilnost američkog dolara.