| Abstract | Suvremeno doba obilježilo je takozvano novo siromaštvo koje se javlja 70-ih godina prošloga stoljeća kao međunarodni problem koji poprima sve veći značaj i intenzitet. To se prije svega potvrđuje činjenicom kako je danas oko jedne petine svjetskoga stanovništva pogođeno siromaštvom i socijalnom isključenošću. Ovaj problem izrazit je i u Hrvatskoj i predstavlja problem financijske nesigurnosti i promjenama u obiteljskim oblicima, a misli se na nesigurnost zaposlenja, nezaposlenost, zaduženost i slično. Svrha ovog rada bila je utvrđivanje životnog standarda građana RH te mjerenje siromaštva i nejednakosti, dok su temeljni ciljevi bili utvrditi kakav je životni standard u RH, koliko je siromaštvo, socijalna isključenost i nejednakost građana RH te utvrditi način na koji se navedeni problemi mogu smanjiti. Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u zemljama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP (stvarna individualna potrošnja) po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. Osim Luksemburga, najveći SIP po stanovniku prema SKM-u ostvarile su Belgija, Njemačka i Danska sa 15%, 23% i 16% iznad prosjeka EU-28. Hrvatska spada u skupinu zemalja s najmanjim SIP-om koji iznosi 34% ispod prosjeka EU-28. Iako su plaće u zadnjih nekoliko godina rasle, neto plaća u Danskoj je 4 puta veća od Hrvatske, u Irskoj 3,1 puta, u Njemačkoj 2,8 puta itd. „Stopa rizika od siromaštva“ u Hrvatskoj u 2017. godini iznosila je 20% u usporedbi sa prosječnih 16,9% u Europskoj uniji, dok je „Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti“ u 2017. iznosila je 26,4% u odnosu na prosječnih 22,5% u Europskoj uniji. To znači da preko milijun ljudi (u 2017. godini 1.085.000) u Hrvatskoj žive u siromaštvu ili su izloženi velikom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. |
| Abstract (english) | The modern age has marked the so-called „new poverty“ that emerged in the 1970s as an international problem that is gaining in importance and intensity.This is confirmed above all by the fact that today about one fifth of the world's population is affected by poverty and social exclusion.This problem is also present in Croatia and represents the problem of financial insecurity and changes in family forms, and it refers to job insecurity,unemployment,indebtedness etc. The purpose of this paper was to determine the life standard of Croatia citizens and poverty measure and inequality, while the fundamental goals were to determine the life standard in Croatia, poverty, social exclusion and inequality of Croatian citizens and to determine how these problems can be reduced. It is common for GDP per capita to be used as an indicator of the level of well-being in countries,but it is not the only indicator.The indicator that better reflects the state of well-being in households is the AIC (actual individual consumption) per capita and is more homogeneous category than the level of GDP.Apart from Luxembourg, the largest AICs per capita according to PPS were achieved by Belgium, Germany and Denmark with 15%, 23% and 16% above the EU-28 average.Croatia belongs to the group countries with the lowest AIC,which is 34% below the EU-28 average. Although wages have risen in the last few years, the net wage in Denmark is 4 times higher than in Croatia, in Ireland 3.1 times, in Germany 2.8 times, etc. The “risk-of-poverty rate” in Croatia in 2017 was 20% compared to the average of 16.9% in the European Union, while the “risk-of-poverty and social exclusion rate” in 2017 was 26.4% compared to an average of 22.5% in the European Union. This means that over a million people (1.085.000 in 2017) in Croatia live in poverty or are the high risk of poverty and social exclusion. |
