| Abstract | Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, istočnu Europu zahvatio je val ekonomske tranzicije. Radi se
o prijelazu iz planskog, komandnog tipa gospodarstva u otvoreno tržište odnosno kapitalističku
privredu. U ovom radu istražen je širi društveno-ekonomski kontekst koji je prethodio tranziciji u
Hrvatskoj, ali i u ostalim CEE zemljama članicama Europske Unije (Slovenija, Mađarska, Poljska, Češka,
Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Estonija, Latvija i Litva). Na samom početku rada iznesene su ideološke
i političke pretpostavke nužne i potrebne za nesmetano odvijanje procesa ekonomske tranzicije.
Detaljno je opisan proces privatizacije u Hrvatskoj po fazama te sa svim konzekvencama na hrvatsko
društvo, uz reviziju pretvorbe i privatizacije koja je naknadno uslijedila. Vlasnička prava nad
nekretninama i općenito stanje na tom tržištu utječu na društvene strukture i odnose, stoga je dan
presjek stanja u Hrvatskoj, ponajviše u kontekstu nagle turističke ekspanzije. Također, kroz kratku
retrospektivu iznesen je povijesni presjek događaja koji su prethodili i koji su osnovni uzrok današnjem
stanju na promatranom tržištu nekretnina. Međunarodne financijske institucije, od kojih su
najznačajniji MMF i Svjetska banka, odigrale su bitnu ulogu prilikom provođenja određenih tranzicijskih
reformi u Hrvatskoj, a najviše onih koje su vezane uz mirovinski sustav i njegovu dugoročnu održivost.
Nadalje, analizira se i uloga strukturnih reformi te liberalizacije. Uz to, korupcija se javlja kao nuspojava
prilikom tranzicije i nije uvijek isključivo ekonomski fenomen. Analizira se i inflacija kroz prizmu
djelovanja na makroekonomsku stabilnost, ta na možebitne valutne reforme u pojedinim državama ali
i na liberalizaciju cijena na novonastalim tržištima. Na samom kraju, nakon pregleda ključne literature
te empirijskog dijela rada, iznosi se zaključak o uzročno-posljedičnim vezama između svake nezavisne
varijable i rasta BDP-a u promatranom periodu. |
| Abstract (english) | At the beginning of 90s, Eastern Europe was engulfed by a wave of economic transition. This represents
transition from a planned, command-type economy towards an open market, i. e. a capitalist economy.
In this paper, the broader socio-economic context that preceded the economic transition in Croatia
was investigated thoroughly, as in other CEE countries that are members of the EU (Slovenia, Hungary,
Poland, Czechia, Slovakia, Romania, Bulgaria, Estonia, Latvia and Lithuania). At the very beginning of
the paper, the ideological and political assumptions necessary for the smooth development of the
process were presented and elaborated. Privatization in Croatia is described in detail and through
stages, as well as all consequences for Croatian society and citizens, along with the review of the
conversion and privatization that followed afterwards. Ownership rights over real estate property and
general situation on that market affects various social structures and relationships, so it was given a
quick cross-section of the situation in Croatia, mostly in the context of sudden touristic expansion.
Also, through a short retrospective, a historical cross-section of the events that preceded and were the
main cause of the current state of the observed market was presented. International financial
institutions, the most important of which are the IMF and the World Bank, played a crucial role in the
implementation of certain transitional reforms in Croatia, mostly those related to the pension system
and its long-term sustainability. Furthermore, the role of structural reforms and liberalization is
analyzed. In addition, corruption occurs as a side effect during transition and is not always an
exclusively economic phenomenon. Inflation was also analyzed through the prism of actions on
macroeconomic stability, possible currency reforms in some countries and in context of price
liberalization in emerging markets. At the very end of this paper, after a review of the key literature
and the empirical segment, a conclusion is presented on the cause-and-effect relationships between
each independent variable and GDP growth in the observed period. |
