Koncept pametnih gradova zahtijeva bottom-up pristup jer je zasnovan na primjeni rješenja, odnosno načina korištenja tehnologijom za rješavanje različitih urbanih problema. Tehnološka unapređenja koja se koriste u procesu razvoja pametnoga grada trebaju biti otvoreni prema lokalnom stanovništvu. Upravo zato koncept pametnoga grada zahtijeva kontinuirano praćenje problema, želja i potreba lokalnih dionika. Sam koncept sastoji se od računalne paradigme oblaka i paradigme magle. Računalna paradigma oblaka je oblik računalstva koje je temeljeno na internetskoj odnosno podatkovnoj vezi te koristi Internet kao platformu za rad. Računalstvo paradigma magle podrazumijeva korištenje virtualizacije i dijeljenje resursa u visoko skalabilnim podatkovnim centrima i mikro podatkovnim centrima u blizini malih uređaja (pametnih uređaja, usmjernika i drugih mrežnih uređaja). Osnovna načela računalstva u oblaku su iz centra mreže izmještena na rub mreže da krajnjim korisnicima pruže korisne podatke, obradu, pohranu i usluge. Pojedini hrvatski gradovi već su se uključili u proces implementacije određenih komponenti pametnih gradova ili već primjenjuju tehnološka rješenja. Jedan od takvih gradova je i Split koji nosi titulu pametnog grada zbog tehnologije koja je vezana uz parkiranje - putem senzora se na mobilnoj aplikaciji mogu vidjeti slobodna parkirna mjesta diljem grada. Poduzeće koje je razvilo navedenu aplikaciju u budućnosti želi razviti i druge aplikacije kako bi učinili Split tehnološki naprednijim nego to što sada jest.