Gradska luka Split od osnutka do danas doživjela je mnoge transformacije, koje su u novije vrijeme značajno obilježene i ubrzanim rastom turizma, sa svim njegovim posljedicama. Ovaj prostor se bori s problemima prometnog zagušenja, onečišćenja, smanjenog prisustva lokalnog stanovništva itd. Ovi trendovi karakteristični su za mnoge lučke gradove u svijetu. Mnogi od njih revitalizirali su svoje luke u atraktivne javne prostore što je, posljedično, rezultiralo i turističkom valorizacijom luke i grada. Cilj rada je proučiti iskustva nekih gradova koji su uspješno revitalizirali lučke prostore i doživjeli novu eru turističkog razvoja, preciznije razmotriti dobra iskustva i njihovu eventualnu primjenu na prostoru Gradske luke Split. Gradska luka Split može riješiti svoj problem prometne zagušenosti premještanjem autobusnog i željezničkog kolodvora. Njihovim pomicanjem otvara se prostor koji se može komercijalizirati. Građevinske objekte na Obali Kneza Domagoja II te Pothodnik koji povezuje Pazar i Istočnu obalu imaju veliki potencijal te ih je potrebno obnoviti. Zgrada Dalmacijavina je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske te se može preurediti i prenamijeniti u muzej mora. Na području Rive može se napraviti izložba starih brodova, dok bi na poluotoku Sustipanu izgradnja osmatračnice donijela gradu novu turističku atrakciju. Velika investicijska sredstva su potrebna kako bi se realizirala revitalizacija Gradske luke Split. Realno je za očekivati da grad Split ne može sam financirati revitalizaciju Gradske luke. Hrvatska je članica Europske Unije od 2013. godine te postoji mogućnost da Split dobije novac iz EU fondova.