U radu se istraživala inflacija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2019. do 2023. godine. Inflacija utječe na rast cijena i pad kupovne moći tijekom vremena. Mjerenje inflacije odvija se na način da se uspoređuje indeks potrošačkih cijena, odnosno, usporedbom trenutnih cijena dobara i usluga s njihovim cijenama iz prethodnih razdoblja. Stvarna inflacija predstavlja realno stanje stvari kod potrošača. Percipirana inflacija ima snažan utjecaj na potrošače, te igra važnu ulogu za gospodarstvo, tvrtke i za politiku kamatnih stopa. Dva ključna faktora koja su utjecala na inflaciju su pandemija i rusko-ukrajinski rat, a inflaciju je donekle potaklo i uvođenje eura u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke u 2019. godini stopa inflacije je imala mali rast i iznosila je 0,8 posto. U prvom polugodištu 2021. stopa inflacije je iznosila 1,2 posto. Godišnje stope inflacije 2022. godine bile su na rekordnim razinama nekoliko uzastopnih mjeseci kada je stopa inflacije dosegnula rekordnih 13,5 posto.U Republici Hrvatskoj stopa inflacije za odabrano razdoblje od 2022.-2023. iznosi 12,7 posto. Što se tiče utjecaja rusko-ukrajinskog rata pokazatelji kretanja cijena robe na svjetskom tržištu upućuju na postupnu normalizaciju cijena nakon njihova značajnog rasta, koji se u nekim segmentima nastavio i nakon početka rata. Rusko-ukrajinski rat implicirao je daljnji skok cijena energije i energetske inflacije na novi povijesni maksimum od 32 posto u veljači 2022. i povećao neizvjesnost o budućem putu cijena energije i inflacije općenito.