Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine koji je započeo 2018. godine predstavlja odmak od liberalizma ka protekcionizmu. Uzroci tome su nepoštena trgovinska praksa Kine, krađa intelektualnog vlasništva i geopolitičko suparništvo. Negativni učinci protekcionizma na gospodarstvo poduprti su teorijom i empirijskim podacima, no unatoč tome Trumpova administracija se odlučila na takav potez. Zbog nacionalističkih, geopolitičkih i trgovinskih razloga SAD je uveo carine na širok dijapazon kineskih proizvoda, stvarajući negativne posljedice na domaće gospodarstvo i dugoročne strateške interese u azijsko-pacifičkoj regiji. Kina je uzvratila recipročno. Posljedice ovog rata na SAD su u skladu s ekonomskom teorijom, smanjena razina potrošnje, smanjen obujam trgovine, porast cijena uvoznih proizvoda te su neefikasno alociranje resursa u gospodarstvu. U kontekstu globalne ekonomije, mnoge zemlje u razvoju osjetile su posljedice trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali su neke od njih, iskoristivši priliku, uspjele povećati svoj izvoz na alternativna tržišta i povećati svoj gospodarski potencijal. Međutim, Europska Unija nije imala kohezivnu politiku prema ovom trgovinskom ratu, što je dovelo do određenih izazova u koordinaciji trgovinskih strategija i stvaranja zajedničkog stava. U svjetlu navedenih činjenica, trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine ima širok spektar negativnih posljedica, potvrđujući teoriju i empirijske dokaze koji upućuju na štetnost protekcionizma za globalno gospodarstvo i međunarodne odnose. Stoga je važno da zemlje promiču otvorene trgovinske politike, dijalog i suradnju kako bi se osigurao održiv i prosperitetan gospodarski razvoj za sve.