| Sažetak | Ovaj završni rad proučava problematiku razvoja nautičkog turizma Istočnog djela Jadrana u kontekstu nautičke ponude i potražnje, odnosno stanja nautičke infrastrukture. U prvom dijelu rada objašnjeni su ciljevi, metode i sastav rada, kao i definiranje problema istraživanja. Nadalje, u drugom dijelu se određuje definicija nautičkog turizma gdje su također pojašnjeni i rasčlanjeni oblici nautičkog turizma. Treći dio, odnosno poglavlje obrađuje geografski potencijal hrvatskog te crnogorskog i albanskog dijela Jadrana, odnosno opisane su komparativne prednosti koje ovaj dio Jadrana posjeduje, a koje su neophodne za razvoj turizma. Nakon kratkog pregleda osnovnih geografskih obilježja, u četvrtom poglavlju se rad temelji na osnovnoj problematici ovog završnog rada, a to jest stanju nautičke infrastrukture istočnog dijela Jadrana. Nautička infrastruktura, odnosno broj raspoloživih vezova, luka nautičkog turizma, broj marina, te omjer stalnih i tranzitnih vezova su prikazani i interpretirani za svaku od 6 priobalnih hrvatskih županija, na temelju čega su utvrđeni nautički trendovi koji se pojavljuju na ovom dijelu Jadrana u posljednjih 10 godina. Nadalje, južni dio istočnog dijela Jadrana, odnosno Crna Gora i Albanija su prikazane kroz broj plovila koja su uplovila u teritorijalno im more te kroz stanje nautičke infrastrukture, odnosno kroz broj marina i luka. Zahvaljujući TOMAS istraživanjima i podatcima sa Državnog zavoda za statistiku, utvrđena su određena obilježja koja su zajednička turistima-nautičarima koji uplovljavaju u hrvatsko more, uz pomoć čega su utvrđeni trendovi u posljednjih 10 godina, poput povećanja potražnje za duljim vezovima, povećani udio jedrilica u odnosu na jahte s motornim pogonom, te je konačno povećana i potražnja za dodatnim sadržajima u marini. S druge strane uočava se porast broja marina te je sukladno tome povećan udio tranzitnih i stalnih vezova u lukama nautičkog turizma. Posljednji dio rada je zaključak. |
| Sažetak (engleski) | This final paper studies the development of nautical tourism in the Eastern part of the Adriatic in the context of nautical supply and demand, ie the state of nautical infrastructure. The first part of the paper explains the goals, methods and composition of the paper, as well as the definition of research problems. Furthermore, the second part defines the definition of nautical tourism where the forms of nautical tourism are also explained and dissected. The third part, ie the chapter deals with the geographical potential of the Croatian and Montenegrin and Albanian part of the Adriatic, ie describes the comparative advantages that this part of the Adriatic has, which are necessary for the development of tourism. After a brief overview of the basic geographical features, in the fourth chapter the paper is based on the basic issues of this final paper, namely the state of the nautical infrastructure of the eastern part of the Adriatic. Nautical infrastructure, ie the number of available berths, nautical tourism ports, number of marinas, and the ratio of permanent and transit berths are shown and interpreted for each of the 6 coastal Croatian counties, based on which nautical trends emerging in this part of the Adriatic in the last 10 year. Furthermore, the southern part of the eastern part of the Adriatic, ie Montenegro and Albania, are shown through the number of vessels that entered their territorial sea and through the state of nautical infrastructure, ie through the number of marinas and ports. Thanks to TOMAS research and data from the Central Bureau of Statistics, certain characteristics common to tourists-sailors entering the Croatian sea have been identified, which has identified trends in the last 10 years, such as increasing demand for longer berths, increased share of sailboats in relation on motor-powered yachts, and the demand for additional facilities in the marina has finally increased. On the other hand, there is an increase in the number of marinas and, accordingly, the share of transit and permanent berths in nautical tourism ports has increased. The last part of the paper is the conclusion. |
