Naslov CULTURAL TOURISM AS THE ROAD TO ECONOMIC RESILIENCE: A SPATIAL-ECONOMETRIC ANALYSIS OF SOUTH-EUROPEAN REGIONS : DOCTORAL THESIS
Naslov (hrvatski) ULOGA KULTURNOG TURIZMA U EKONOMSKOJ REZILIJENTNOSTI: PROSTORNA EKONOMETRIJSKA ANALIZA REGIJA JUŽNE EUROPE : DOKTORSKI RAD
Autor Zvonimir Kuliš
Mentor Blanka Šimundić (mentor)
Mentor João Romão (komentor)
Član povjerenstva Lidija Petrić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Vinko Muštra (član povjerenstva)
Član povjerenstva Josip Mikulić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Ekonomski fakultet Split
Datum i država obrane 2024, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Trgovina i turizam
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 330 - Ekonomija. Ekonomska znanost
Sažetak This thesis provides a comprehensive analysis of the role of cultural tourism on regional economic resilience in South-European EU regions during the COVID-19 pandemic, focusing on both resistance (2020) and recovery phases (2021-2022). The study utilized a sample of 378 NUTS 3 regions and defined cultural tourism through six indicators: world heritage sites, UNESCO intangible cultural heritage elements, national monuments, national intangible cultural heritage elements, museums, and cultural and creative enterprises, as defined by the Horizon 2020 SmartCulTour project. Robust results were obtained using non-spatial (OLS) and spatial (SDEM) regression models, revealing the phase-specific role of cultural tourism. During the resistance phase, cultural tourism tended to negatively impact economic resilience, particularly in relation to national monuments. However, in the recovery phase, all indicators showed significant positive impacts, highlighting cultural tourism’s crucial role in economic recovery. The study also uncovered significant spatial dependencies and heterogeneity in the relationship between cultural tourism and economic resilience. Regions were clustered in two ways: predetermined based on Eurostat’s Territorial Typologies and using a new, original classification by employing thesis data and the spatial regimes approach. Results indicated that cultural tourism made urban regions vulnerable during the shock but was essential for their recovery, especially through physical and creative assets. Intangible cultural heritage was found to be vital for rural and mountain regions, while all cultural tourism indicators were significant for coastal regions. The spatial regimes approach further confirmed spatial heterogeneity, with cultural tourism proving most important for the economic resilience of NUTS 3 regions in Croatia and Greece. The research contributes academically by being the first to explore cultural tourism’s role in regional economic resilience during the COVID-19 shock with a phase-specific and spatially heterogeneous context. In terms of policy implications, it confirms cultural tourism’s direct effects on regional resilience, reaffirming it as a key component of territorial capital for regions. It emphasizes the need for adaptive, phase-specific, and cluster-specific strategies. Policymakers are advised to consider these insights for developing Smart Specialization Strategies, promoting cultural tourism to enhance regional economic resilience.
Sažetak (hrvatski) Ovaj doktorski rad analizira ulogu kulturnog turizma u oblikovanju regionalne ekonomske rezilijentnosti na uzorku od 378 mediteranskih NUTS-3 regija Europske unije, tijekom šoka izazvanog pandemijom COVID-19. Poseban naglasak stavljen je na dvije faze (ekonomske rezilijentnosti): otpornost (2020.) i oporavak (2021.-2022.). Kulturni turizam definiran je pomoću šest pokazatelja, utvrđenih kroz projekt SmartCulTour (Obzor 2020): materijalna i nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, nacionalni spomenici, nacionalna nematerijalna kulturna baština, muzeji te kulturne i kreativne industrije. U regresijskoj analizi korištene su metode najmanjih kvadrata i prostorne ekonometrije. Rezultati pokazuju da je u fazi otpornosti kulturni turizam imao negativan utjecaj na ekonomsku rezilijentnost regija. Međutim, tijekom faze oporavka, svi pokazatelji kulturnog turizma imali su statistički značajne pozitivne učinke na postizanje ekonomske rezilijentnosti. Također, istraživanje je potvrdilo opravdanost korištenja modela prostorne regresije, a otkrivena je i prostorna heterogenost među regijama (urbane, ruralne, planinske, priobalne). Urbane regije pokazale su se najosjetljivijima na šok, dok je u fazi oporavka kulturni turizam imao značajnu ulogu u svim vrstama regija. Ipak, indikatori kulturnog turizma nisu imali jednaku važnost za sve skupine regija. Za urbane regije, najvažniji faktori bili su materijalna kulturna baština te prisutnost kulturnih i kreativnih industrija, dok je u ruralnim i planinskim područjima posebno istaknuta važnost nematerijalne kulturne baštine. U priobalnim regijama potvrđena je sveobuhvatna važnost kulturne baštine i kreativnih industrija. Ovo istraživanje donosi nekoliko važnih akademskih doprinosa. Prije svega, predstavlja prvi pokušaj razumijevanja uloge kulturnog turizma u regionalnoj ekonomskoj rezilijentnosti, analizirane tijekom šoka izazvanog pandemijom COVID-19, s posebnim naglaskom na faze otpornosti i oporavka te specifične skupine regija. U pogledu smjernica za kreatore politika, rezultati ukazuju na ključnu ulogu kulturnog turizma kao teritorijalnog kapitala svake regije, gdje se posebno ističe izravan utjecaj kulturnog turizma na ekonomsku rezilijentnost regija. Ovi zaključci mogu pomoći kreatorima politika na regionalnoj razini pri definiranju strateških smjerova, osobito u kontekstu razvoja strategija pametne specijalizacije i drugih teritorijalnih strategija.
Ključne riječi
cultural tourism
regional economic resilience
tangible cultural heritage
intangible cultural heritage
intangible cultural heritage
UNESCO
cultural and creative industries
tourism
spatial regression
spatial heterogeneity
NUTS 3 regions
South-European EU Regions
Ključne riječi (hrvatski)
kulturni turizam
regionalna ekonomska rezilijentnost
materijalna kulturna baština
nematerijalna kulturna baština
UNESCO
kulturne i kreativne industrije
turizam
prostorna regresija
prostorna heterogenost
NUTS 3 regije
regije južne Europe.
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:124:165264
Datum promocije 2024-09-09
Studijski program Naziv: Ekonomija i poslovna ekonomija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: doktorski studij Akademski / stručni naziv: doktor znanosti u području društvenih znanosti (dr. sc. socio.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-10-09 10:36:41