Osnovni cilj ovoga rada je bio prikazati performanse društveno odgovornog ponašanja u sektoru osiguranja na području Splitsko-dalmatinske županije točnije među djelatnicima osiguravajućih kuća. Kako bi se društveno odgovorno poslovanje što vjerodostojnije ispitalo kao općeniti pojam u određenom sektoru (u ovom slučaju osiguranju), ono je razmotreno od samih početaka svog razvoja. Pojašnjeno je kako se postepeno širio u sve pore poslovnog i društvenog života, zatim kako se isprepletao, njegove negativne efekte, te što društveno odgovorno ponašanje znači danas. Posebno se razradila tema društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj, te se može reći da se su se društveno odgovorno poslovanje i hrvatska poslovna klima zajedno razvijale ako se uzme u obzir da se Hrvatska država stvarala i razvijala u isto vrijeme kada je društveno odgovorno poslovanje počelo doživaljati svoju ekspanziju u ostalom dijelu svijeta. Kako bi se donijeli relevantni zaključci na temu rada bilo je potrebno napraviti istraživanje na temelju kojeg bi se razradio problem, a ujedno bi bio potkrepljen realnim primjerima. U radu je analizirana anketa napravljena na uzorku djelatnika različitih osiguravajućih kuća s područja Splitsko-dalmatinske županije, njihova viđenja pojma društveno odgovornog poslovanja, primjera iz prakse i iskustava. Dobiveni rezultati stavljeni su u korelaciju s teoretskim dijelom rada, te je zaključeno da se u značajnom postotku podudaraju. U sektoru osiguranja u Hrvatskoj kao i u ostalim hrvatskim tvrtkama iz drugih branši (sukladno raznim istraživanjima) još uvijek postoji određeni stupanj neuključenosti i nezainteresiranosti tj. nepoznavanje važnosti društveno odgovorne aktivnosti kao jedne od glavnih strategija svakog razvijenog društva. Ono postoji na papiru u obliku raznih kodeksa i odluka kako bi se zadovoljila određena forma u nastojanjima za uskladom sa zapadnim svijetom, međutim u praksi se još uvijek radi o relativno malim brojevima. Kao razlog se uzima dugogodišnja recesija, negativni poslovni utjecaji, malo tržište te bilo koji drugi negativni društveni i poslovni efekt jer ipak se radi o dobrovoljnom „dijeljenju“ financijskih sredstava što je u vrlo malo slučajeva stvarno dobrovoljno. Međutim, mora se priznati da postoje koraci, u posljenje vrijeme, i svjesnost o važnosti sudjelovanja u razvoju društva i očuvanje prirode što se sve više ističe kao primarni cilj cjelokupne egzistencije.