Naslov PRIVATIZACIJA INA-e; UZROCI, MODEL, POSLJEDICE : Diplomski rad
Autor Branka Herak Kanaet
Mentor Zlatan Reić (mentor) MBZ: 40684
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Ekonomski fakultet Split
Datum i država obrane 2016-05, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Opća ekonomija
Sažetak U Republici Hrvatskoj 90-ih godina prošlog stoljeća provođeni su procesi pretvorbe i privatizacije. Hrvatski privatizacijski model bio je osmišljen na način da se sastojao od dvije etape; pretvorbene i privatizacijske. Postupak pretvorbe društvenog vlasništva započeo je 23. travnja 1991. donošenjem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Pretvorbenu etapu obilježavaju dva paralelna tijeka; formalnopravni tijek i financijski tijek pretvorbe. Druga etapa privatizacijskog procesa je privatizacijska etapa koja se dijeli na: privatizaciju portfelja u posjedu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), unutar koje imamo kuponsku privatizaciju i na privatizaciju koja se odvija izvan HFP (privatizacija javnih poduzeća i privatizacija bankarske industrije). Proces privatizacije započeo je zapravo već donošenjem Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), a sam HFP je osnovan 1.svibnja 1993.g. Privatizaciju javnih poduzeća provodi Ministarstvo gospodarstva javnom dražbom ili izravnim pregovorima s potencijalnim kupcima. U procesu privatizacije javnih poduzeća krenulo se na privatizaciju INA-e.
Od 1990. INA je poduzeće u državnom vlasništvu, a od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije, u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje MOL, završena je 2003. godine. U 2006. godini INA je ušla u sljedeću fazu privatizacije kada je Vlada RH pustila u prodaju 1.700.000 njenih redovnih dionica. U siječnju 2009. godine MOL i Vlada Republike Hrvatske potpisali su Dodatak dioničarskom ugovoru. Sukladno tim ugovorima INA, d.d. izlazi iz zakonski uređenog dijela plinskog poslovanja. Činjenice da je osnovano Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ina-e, da je bivši premijer Sanader uhićen i suđen za primanje mita od MOL-a, da je RH podnijela arbitražnu tužbu protiv MOL-a, a i podatak studije američke konzultantske tvrtke AT&Karney te Oil & Gas Consultinga koja je pokazala da je MOL nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem dogovora oštetio za 6,2 milijarde dolara upućuju na nedostatak strategije o hrvatskoj energetskoj budućnosti, već upravo suprotno pokazuju kako se u privatizaciju Ina-e ušlo bez strategije i sa samo jednim ciljem, a to je zadovoljiti vlastite i političke interese. Želja autorice je da se iz pogreške koja je nastala u privatizaciji INA-e, nauči nešto za privatizacije koje tek dolaze, kako se takve greške ne bi ponovile. INA je jedna od tvrtki koji su nositelji hrvatskog gospodarstva, nažalost mi se prema njoj nismo tako odnosili. Pitanje je što je RH mogla dobiti da je INA ostala u njenom većinskom vlasništvu. To su sad samo nagađanja. Financijski rezultati INA-e zadnjih godina su pozitivni, pokazatelji za 2015. i prvi kvartal 2016. pokazuju da posluje s gubitkom, što i kako će biti dalje pokazati će vrijeme koje je pred nama.
Sažetak (engleski) In Croatia, the 90’s of last century were implemented processes of transformation and privatization. Croatian privatization model was designed in such a way that it consisted of two stages; transformation and privatization. The process of transformation of social ownership began on April 23, 1991. Transformation stage is marked by two parallel flow; formal legal flows and financial flows transformation. The second stage of the privatization process of was privatization stage, which is divided into the privatization portfolio held by the Croatian Privatization Fund (HFP), within which we have the coupon privatization and the privatization that takes place outside of the HFP (privatization of public enterprises and privatization of the banking industry). The privatization process started in May 1, 1993. In the process of privatization of public enterprises moved on to the privatization of INA.
Since 1990, INA is a company owned by the state and since 1993 a joint stock company. The first stage of privatization, in which the purchase of 25 percent plus one share of INA's strategic partner MOL station, completed in 2003. In 2006 INA went into the next stage of privatization when the Government has launched the sale of 1,700,000 of its common shares. In January 2009 MOL and the Croatian government signed the Amendment to the Shareholders Agreement. Pursuant to these agreements, INA, d.d exits from the regulated part of the gas business. The fact that the established inquiry commission for the privatization of INA that former Prime Minister Ivo Sanader was arrested and tried for accepting bribes from MOL that the Republic of Croatia filed an arbitration claim against MOL, and information studies of US consulting firm AT & Karney and Oil & gas Consulting which showed that MOL following the takeover of INA Croatian side of non-compliance with the agreement damaged for $ 6.2 billion refer to the lack of strategy on Croatia's energy future, but on the contrary show that the privatization of INA is entered without a strategy and with only one goal and that is to meet their own and political interests. The desire of the author is that of errors that occurred in the privatization of INA, learn something privatization yet to come, that such mistakes would not happen again. INA is one of the companies which are the carriers of the Croatian economy, unfortunately we didn´t treated her on that way. The question is what is the Republic of Croatia could get to the INA remained in its majority property. They are now just speculation. Financial results of INA´s last year are positive. Indicators for 2015 and the first quarter of 2016 indicate that operates at a loss, and the time will show what happens next.
Ključne riječi
Privatizacija
RH
INA
Ključne riječi (engleski)
Privatization
Croatia
INA
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:124:837299
Studijski program Naziv: Ekonomija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-10-28 13:40:22