Financijski stres ima značajan utjecaj na kvalitetu života i akademski uspjeh studenata. Psihološki i emocionalni učinci financijskog stresa mogu uzrokovati tjeskobu, zabrinutost i novčane brige, što negativno utječe na opće zadovoljstvo životom (Kahn i Pearlin, 2006; Northern etal., 2010; Park etal., 2017). Studenti se često suočavaju s financijskim izazovima koji mogu biti izvor stresa i anksioznosti, a nedostatak novca može dovesti do depresije, lošeg zdravstvenog stanja i problema s akademskim postignućem (Andrews i Wilding, 2004; Hossleretal., 2009; Northern etal., 2010). Analizom hipoteza Kruskal-Wallis testom u empirijskom dijelu diplomskog rada na uzorku od 102 ispitanika, pokazalo se da financijski stres utječe na financijske navike i ponašanja studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu, dok na njihovu akademsku uspješnost i kvalitetu socijalnog života ne utječe. Među ispitanicima, od kojih je 60 ženskog spola, a 42 muškog spola, preko 46% se financira od strane roditelja ili skrbnika. Iako 56% ispitanika navodi nezadovoljstvo svojom trenutnom situacijom, više od polovine nema poteškoća sa spavanjem kada je u pitanju njihovo financijsko stanje. Zbog financijske situacije i potrebe za radom, oko 40% ispitanika smatra da im to smanjuje vrijeme za društvene aktivnosti. Većina studenata fokusira se na trenutne financijske potrebe, zanemarujući dugoročne ciljeve i štednju. Ovaj nedostatak dugoročnog planiranja može dovesti do financijskih poteškoća u budućnosti, posebno s obzirom na nesigurnost tržišta rada i visoke troškove života. Studentima je važno pružiti obrazovanje o financijskoj pismenosti, poticati podršku obitelji i pružiti pristupačne opcije za financiranje studija te razvijati razmišljanja vezana za dugoročno financijsko planiranje kako bi se osigurala financijska stabilnost i smanjio financijski stres nakon završetka studija.