U ovom završnom radu obrađena je tema Specifičnosti poreza na dodanu vrijednost u proračunskom računovodstvu. Proračunsko računovodstvo vrlo je specifično iz mnogo razloga, svakako je važno istaknuti primjenu modificiranog načela čija su najznačajnija obilježja priznavanje rashoda u trenutku nastanka, a priznavanje prihoda po gotovinskom načelu, ne iskazivanje rashoda amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine, za donacije nefinancijske imovine priznavanje prihoda i rashoda kao i mnoge druge značajke. Zbog višegodišnjeg radnog iskustva u proračunskom korisniku na radnom mjestu glavnog knjigovođe na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu navedena tema nekako se sama nametnula i obuhvaća široki spektar primjera iz prakse što ju unatoč tome što podrazumijeva poreze i mnogo zakonskih propisa i regulativa čini zanimljivom. Česta su razmišljanja kako proračunski korisnici za svoje poslovanje crpe sredstva samo iz državnog proračuna i na teret poreznih obveznika što je jednim dijelom točno, ali Fakulteti općenito pa tako i Fakultet strojarstva i brodogradnje vrlo aktivno sudjeluju na tržištu obavljajući gospodarsku djelatnost i na taj način „unovčuju“ svoje znanje. Fakultet strojarstva i brodogradnje kao i većina drugih Fakulteta koji su zadovoljavali uvjete, u sustav poreza na dodanu vrijednost ušao je 2010. godine. S obzirom da Fakulteti uz oslobođenu djelatnost obavljaju i oporezivu djelatnost zakonodavac je propisao podjelu pretporeza po ulaznim računima. Iz tog razloga vrlo je važno prilikom evidentiranja ulaznog računa uvidjeti u koju se svrhu usluga ili roba nabavlja. Za oslobođenu djelatnost koju obavlja Fakultet nije dopušten odbitak pretporeza, dok je u slučaju evidentiranja rashoda koji se odnose isključivo na oporezivu djelatnost dopušten odbitak pretporeza u cijelom iznosu, a u slučaju kada se roba ili usluga koristi i za oporezivu i za neoporezivu djelatnost primjenjuje se stopa podjele.